Zapošljavanje nakon fakulteta

HZZ dao preporuke za smanjenja i povećanja upisnih kvota – ovisno o potrebama tržišta

https://pixabay.com/en/student-professor-uni-books-study-2052868/

Prema statističkoj analizi tržišta rada Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je preporuku za koje sveučilišne i stručne studije treba povećati, odnosno smanjiti upisnu kvotu.

Jedna od brojnih stvari koje se motaju po glavama budućih članova akademske zajednice prilikom odabira fakulteta jest i mogućnost zapošljavanja nakon fakulteta. Jasno je kao dan da ne nude svi fakulteti jednake šanse za zapošljavanje po završetku studiranja. Dok se neki studenti uspijevaju u struci zaposliti još tijekom studiranja, mnogi su zbog prenatrpanog tržišta prisiljeni čekati dugi niz godina do zapošljavanja u struci. Seriju članaka Zapošljavanje nakon fakulteta portala rkf781.ru nastavljamo s analizom statistika o traženosti određenih zanimanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. 

Kako bi studentima razjasnili situaciju na tržištu rada, regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uz koordinaciju Središnjeg ureda, proveli su analizu i stvorili prognozu potreba tržišta. U nastavku donosimo dio preporuka za neka upisna područja, a cijeloj analizi možete pristupiti na 

Grad Zagreb i Zagrebačka županija

Obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih studenata jesu sveučilišni studij medicine, elektrotehnike i informacijske tehnologije, germanistike, logopedije, rehabilitacije, farmacije, glazbene pedagogije, strojarstva i računarstva. Upisna bi se kvota također trebala povećati za nastavničke smjerove matematike, fizike i tehnike te biologije i kemije.

S druge bi se strane upisne kvote na ovome području trebale smanjiti za sveučilišne studije politologije, filozofije, novinarstva, tekstilnog i modnog dizajna, grafičke tehnologije, agronomije, prometa, veterinarske medicine, poslovne ekonomije te urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša.

FOTO: Pixabay

Varaždinska županija

Prema analizi, na ovome bi se području trebale povećati upisne kvote za sveučilišne programe elektrotehnike, medicine, logopedije, farmacije, strojarstva, građevinarstva, matematike, fizike te engleskog i njemačkog jezika.

Broj upisanih studenata s ovoga područja trebao bi se smanjiti na sveučilišnim studijima ekonomije, novinarstva i politologije.

FOTO: Pixabay

Primorsko-goranska županija

Preporuka HZZ-a na ovome području jest povećanje upisnih kvota za sveučilišne studije računarstva, strojarstva, elektrotehnike, medicine, farmacije, rehabilitacije, logopedije, brodogradnje, fizike i matematike, glazbene pedagogije te nastavničkog smjera geografije, socijalnog rada i informatike.

Kvote bi trebalo smanjiti na sveučilišnim studijima poslovne ekonomije, prava, logistike i menadžmenta u pomorstvu, kulturologije i primijenjene umjetnosti.

FOTO: Pixabay

Zadarska županija

Kako stoji u preporuci, na ovome bi se području trebale povećati kvote na sveučilišnim studijima medicine, građevinarstva, rehabilitacije, glazbene pedagogije, arhitekture, strojarstva, farmacije, računarstva te nastavničkih smjerova biologije, informatike, fizike i matematike.

Za sveučilišne studije ekonomije, komunikologije, prava, kulturne baštine i turizma, grafičkog dizajna te učiteljskog studija kvote bi se trebale smanjiti.

FOTO: Pixabay

Osječko-baranjska županija

Na ovome bi se području kvote trebale povećati na sveučilišnim studijima strojarstva, medicine, logopedije, rehabilitacije, socijalne pedagogije, matematike, računarstva, grafike, geodezije i geoinformatike, veterinarske medicine te nastavničkog smjera geografije.

Kvote bi se pak trebale smanjiti na sveučilišnim studijima prava, hrvatskog jezika i književnosti, informatologije, psihologije, filozofije, na filozofsko-teološkom studiju te na određenim smjerovima poslovne ekonomije i kulturologije.

Gradovi Trogir, Kaštela, Solin, Split, Omiš i Makarska

Na području ovih gradova upisna bi se kvota trebala povećati na sveučilišnim studijima medicine, farmacije, rehabilitacije, socijalne pedagogije, logopedije, psihologije, socijalnog rada, matematike, fizike, informatike, nutricionizma, prehrambene tehnologije, geodezije i geoinformatike, građevinarstva, arhitekture, računarstva, elektrotehnike, strojarstva, brodogradnje, te kvote njemačkog, engleskog i ruskog jezika i književnosti.

Kvote za upis prava, ekonomije, kemijske tehnologije, te učiteljskog studija trebale bi se, kako navodi HZZ u svojoj preporuci, smanjiti.

FOTO: Pixabay

Društvenjaci izgubljeni u povećanju kvota prirodnjaka

Kako stoji u preporuci, analiza je provedena na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju prema završenom obrazovnom programu, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenim anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. U obzir su također uzeti planovi i strategije gospodarskog sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Analiza je tako u većini slučajeva pokazala da je, sukladno tržištu rada, potrebno povećanje kvota na većini sveučilišnih studija prirodnog usmjerenja, tj. medicine, rehabilitacije, farmacije, računarstva, matematike i fizike.

S druge strane, gotovo na svim područjima potrebno je smanjiti kvote na sveučilišnim studijima društvenog usmjerenja, odnosno novinarstva, filozofije, politologije, kulturologije i učiteljskog studija.

Komentari na članak

Vezani članci

Okupacija u 26 slika

Thomas Bauer

Eho propalog komunizma

Najveće zasluge za rast utjecaja crkve nema sama crkva ili politika već empirijsko iskustvo ljudi s komunističkom ideologijom. Nakon što im se 45 godina prodavala priča o nazadnom klerofašizmu i naprednom drugu Kardelju te dobrom i pravednom drugu Titu, nije niti čudo da se narod okrenuo vjeri.

Mladi na travi

Y generacija optimistično gleda u budućnost

Istraživanje pokazalo da je mladima prioritet obrazovanje i posao

Istraživanje na mladima između 18 i 25 godina pokazalo da je mladima prioritet obrazovanje i posao, u budućnost gledaju s optimizmom, a samoprihvaćanje i doprinos zajednici su im važniji od postizanja društvene prepoznatljivosti i materijalnoga postignuća.

Održan University-Business Forum 2017.

„University-Business Forum“

Fakulteti razvijaju modele učenja kroz rad, ministarstvo najavilo natječaj za potpore

– Akademsku se zajednicu mora senzibilizirati na činjenicu da studentima treba više praktičnih kompetencija, više stručne prakse i mogućnosti da steknu određene kompetencije koje će im olakšati traženje posla. – naglasila je dr. sc. Snježana Prijić Samaržija.

Ljetna praksa u Erste banci za studente EFZG-a

Erste bank plaćena praksa – „generalna proba”

Ljetna praksa u Erste banci za studente ekonomije

Prijavite se za plaćenu ljetnu studentsku praksu Erste banke pod nazivom „Generalna proba” i steknite kompetencije nužne za budući posao.

Euri

Koliko zarađujemo?

Nerazmjeri u visini minimalne plaće u Europskoj uniji

Na prvi pogled podaci o visini minimalca u Europskoj uniji doista potvrđuju da vrijedi odseliti se na zapad. Međutim, kada se u obzir uzme i kriterij razine cijena u državama, ispostavi se da je stanje na jugu i istoku ipak nešto bolje.