Intervju s Martinom Klobučar

Voditeljica lektorskog tima na portalu otkriva čari spašavanja svijeta od pravopisnog kriminala

voditeljica lektora

Martina Klobučar voditeljica je lektorskog tima na našem portalu te od nje saznajemo o iskustvu volontiranja, važnosti lektora i što traže od onih koji im se žele pridružiti.

Udruga Studentski informativni kutak ovih je dana u potrazi za novim članovima. Studentima diljem Hrvatske otvorena je mogućnost sudjelovanja u radu jednog od najčitanijih studentskih portala, Studentskog.hr. Osim stručne prakse, usavršavanja svojih vještina, stvaranja kontakata i veza, ekipa s portala nudi vesela druženja, maštovite teambuildinge i nezaboravne tulume. Znamo da vam zvuči primamljivo, zato sve detalje o prijavi za jedan od naših timova provjerite na ovoj poveznici.

Jedan je od timova na portalu i lektorski tim. Ekipa je to koja neumorno čita naše članke i objave na društvenim mrežama te vješto ispravlja pravopisne pogreške, brzoplete zatipke i sintaktičke zavrzlame. Za sve koji lektorski posao smatraju idealnim za sebe donosimo intervju s voditeljicom lektorskog tima, Martinom Klobučar, studenticom Kroatistike i Švedskog jezika i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Reci nam za početak kako se postaje lektor na portalu rkf781.ru? Je li uvjet da lektori budu studenti kroatistike?

Osim što treba riješiti nekoliko kratkih zadataka kako bismo procijenili kako će se snalaziti u lektorskom svijetu, svaki nam kandidat treba poslati životopis i motivacijsko pismo. Životopis prihvaćamo i ako je potpuno prazan, bez zrna iskustva, a iz motivacijskog bismo pisma voljeli saznati što budući lektor očekuje od volonterskog iskustva i što ga je motiviralo za prijavu, kako bismo odmah mogli procijeniti možemo li mu to ponuditi. Dosta smo otvoreni ovdje na Studentskom, pa u lektorske redove primamo i one koji nisu kroatisti, ali koji se jednako dobro snalaze s pravopisnim priručnicima i gramatičkim zavrzlamama.

Koje kvalitete tražite kod budućih lektora?

Na prvom su mjestu svakako želja i volja za radom i učenjem. Svakako je važna spremnost na kritiku, otvorenost za tuđa mišljenja i rješenja te prilagođavanje timskom radu. Važno nam je i da osoba zna koji pravopisi hrvatskog jezika postoje, da joj nije teško zaviriti u gramatiku i argumentirati svoje mišljenje. Još ako voli druženja barem jednom mjesečno, zabavne teambuildinge i upoznavanje ljudi sličnih interesa, ne može bolje. Mislim da ju lektorsko mjesto čeka!

Možeš li nam ukratko opisati kako izgleda lektorski posao na portalu i koliko vremena oduzima?

Na pitanje koliko vremena lektorski posao oduzima teško je odgovoriti. Ovisi o pojedincu, ovisi o tome koliko tko želi raditi i napredovati. Minimalan broj sati rada rekla bih da bi bio 2 do 3 sata tjedno, a toliko vjerujem da nije teško izdvojiti. Osim standardnog lektoriranja, koje se svodi na dvadesetak članaka mjesečno, i osim dodatnih zadačića lektoriranja, lektorima je omogućen i rad na manjim projektima lektorskog tima koji nisu obavezni. Ipak, volim poticati na dodatan rad jer samo lektoriranje može postati monotono, a ovime se to razbija i pruža se prilika za iskušavanjem u nekim novim područjima.

Trenutno si voditeljica lektora. Koja su tvoja zaduženja na tom položaju?

Prije svega brinem se da sve funkcionira kako bi trebalo funkcionirati – da se članci redovito izbacuju lektorirani i da lektori znaju kad su za što zaduženi. Tu sam da pregledavam kako se članci lektoriraju i obavljaju li se svi zadatci, da savjetujem što bi se i kako moglo popraviti te da potičem lektore na vjerovanje u svoje odluke.

Kao najmrskiju zadaću koju imam kao voditeljica morala bih izdvojiti odlučivanje o točnosti, odnosno prihvatljivosti pojedinih rješenja. Hrvatski je jezik pun pitanja koja nisu sasvim razriješena, a na portalu nam je cilj težiti ujednačenosti. Nekad se ideje o tome što bi bilo bolje podosta razlikuju, a voditelj je onda taj koji bi trebao odlučiti kako ćemo dalje. Ne volim to jer, iako znam zastupati svoje mišljenje, smatram da ono nikada ne može biti konačnim.

Osmišljavanje novih projekata unutar tima jedno mi je od dražih zaduženja jer tada mogu pretvoriti svoje ideje u stvarnost, a uvijek se nadam da će biti zainteresiranih, ili da ću ih barem svojim, obično podužim, monolozima zainteresirati. Drago mi je vidjeti kad se neki od lektora pokrenu na moj poticaj, kad ih svojim prijedlozima motiviram na stvaranje nečega novog. Ipak, uvijek mi je drago tu i tamo se ubaciti i odraditi koju smjenu ili lektorirati pokoji članak.

Kako je tekao tvoj put od dolaska na portal do voditeljice lektora?

Nakon što sam prije dvije i pol godine slučajno na Facebooku naletjela na jedan Tebe tražimo članak, i nakon nekoliko dana dvoumljenja jesam li kao student tek druge godine spremna na volontiranje i lektoriranje, ipak sam poslala prijavu. Životopis mi je tada bio apsolutno prazan i najviše me bilo strah da će to utjecati na to hoću li biti primljena ili ne. Ipak, kao što sam već i rekla, ovdje se na portalu ne traži iskustvo niti je ono presudno. I tako sam postala lektor. A moje pravo iskustvo postalo je potpuno tek kad sam upoznala lektorsku ekipu, od kojih me neki i danas inspiriraju da obavljam svoj posao što je bolje moguće. Svašta smo prošli, sastanke, teambuildinge, neformalna druženja, i mislim da je to najljepši dio svega – pronaći prijatelje u ljudima koje zanimaju iste stvari kao i tebe. A onda se uz poticajnu ekipu i zadatci lakše (i bolje) obavljaju. U proljeće prošle godine postala sam zamjenicom voditeljice, a bivšoj sam voditeljici Sari jako zahvalna na pruženoj prilici za napredovanje. Voditeljica sam lektora tek nekoliko mjeseci, od listopada prošle godine, a nadam se da ću se ovdje zadržati još koju godinu.

 Lektoriranje na portalu je najbolja stvar na svijetu zato što...

...iz udobnosti svoga doma spašavaš svijet od pravopisnog kriminala. 

Lektorski posao postaje mi koma kad...

...neuspješno pokušavam shvatiti što je pjesnik želio reći.

Foto: Martina Klobučar

Koliko su pismeni novinari Studentskog.hr? U čemu najčešće griješe i je li vam frustrirajuće stalno ispravljati iste pogreške?

Zato smo tu, da novinari ne griješe, ne bi nas trebali! :D Sve u svemu, novinari su dosta dobri, a iako bi se očekivao suprotan odgovor, zaista nam nije problem ispravljati uvijek iste pogreške. Ono što frustrira nisu pravopis i gramatika koje je lako popraviti, već neujednačenost lica u kojemu je tekst napisan ili vremena u kojemu se govori, ultramegazavisnosložene rečenice kojima ne možeš odrediti ni što je predikat, a kamoli što je poanta, ili pak krivo pisanje imena ljudi i naziva događaja – nijednom se lektoru ne istražuje piše li se to ime zaista bez ipsilona i je li to četvrto ili peto izdanje festivala, jer na dvama mjestima u članku piše različito. Takvih članaka zaista nema puno, ali kad se zalomi jedan takav, poželiš da ga uopće nisi ni otvorio.

Mnogi ne shvaćaju važnost lektorskog posla, što misliš zašto je tomu tako i možeš li navesti primjere kada su vaše intervencije u tekstove bile ključne?

Lektoriranje se često doživljava kao nepotrebna intervencija, mijenjanje stila autora ili nametanje vlastita mišljenja, no to uopće ne bi trebalo biti tako. Lektori bi trebali biti tu da poprave autorov tekst i da isprave ono što je pravopisno i gramatički krivo, ali da istovremeno sačuvaju stil kojim je tekst pisan. Zato se trudimo da promjene na novinarskim tekstovima budu minimalne, a da tekstovi budu što bolji. Često se smatra da su lektori nepotrebni, no kada bismo izdvajali sve pogreške koje pronađemo u tekstovima, svakoga bismo uvjerili u suprotno. Iako su to najčešće tek manje pogreške poput zatipaka, zareza ili velikog slova, zna se dogoditi da čitave rečenice, ili čak tekstovi, budu napisane tako da ne znaš gdje im je početak, a gdje kraj, stoga se lektor mora dobro uživjeti te se naoružati strpljenjem i rečeničnim znakovima koje će pokušati ubaciti na ključna mjesta kako bi rečenice postale smislene.

Kakva je perspektiva lektora za napredovanje na portalu te kasnije na drugim radnim mjestima?

Vjerovali ili ne, na velikim se hrvatskim portalima i u izdavačkim kućama lektore još uvijek zapošljava, a iskustvo od nekoliko godina volontiranja ne može biti naodmet. Iako smo svi ovdje svjesni da vjerojatno nećemo svi biti lektori jednoga dana, vjerujem da je poslodavcima općenito lijepo vidjeti da je kandidat svoje slobodno vrijeme za vrijeme studiranja odvajao za volontiranje. Nije presudna, ali ta crtica u životopisu svakako govori puno o osobi. A što se tiče samog lektorskog dijela, volim vjerovati da je svakome iskustvo svakodnevnog izlaganja raspravama o pravopisnim i gramatičkim nedoumicama donijelo mnogo koristi. Naša je struka takva, kroatisti će teško dobiti studentski posao u struci, pa zašto onda ne bismo izbrusili svoje vještine volontirajući?

Koliko bi važnim ocijenila iskustvo na portalu i zašto bi ljudima preporučila da nam se pridruže?

Prilikom prijave ni sama nisam bila svjesna koliko će mi volontiranje biti korisno. Naravno da je ljepše dobiti koju kunu za rad i trud, ali volontiranje, u kojem god timu, uči te ispunjavati obveze na vrijeme i prilagoditi raspored tako da sve obavljaš kako treba, uči te biti samokritičnim, prihvatiti kritiku i kritizirati, uči te kako napredovati svakodnevnim radom i zalaganjem te kako djelovati u radnoj atmosferi. A ako sve to možeš samo na temelju unutarnje motivacije, zasigurno si već daleko dogurao u izgradnji sebe kao kompletne osobe. Uz to, sve će to jednog dana poslodavci već očekivati, zato je bitno da im to svatko od nas može ponuditi.

Komentari na članak

Vezani članci

Pisanje

Mane i prednosti popularne mjere zapošljavanja

Stručno osposobljavanje za rad: „Koliko para – toliko muzike“

Saznajte kakva su iskustva i mišljenja o stručnom osposobljavanju za rad dvoje polaznika.

SocialErasmus i „Hrvatska volontira“

Projekt SocialErasmus

ESN Hrvatska uključuje međunarodne studente u manifestaciju „Hrvatska volontira“

Sudjelovanjem ESN Hrvatska želi dati dodatnu vrijednost programima mobilnosti u Hrvatskoj promičući volonterizam i aktivno građanstvo među međunarodnim studentima.

Studenti volonteri

Studenti za studente Split

Susret studenata volontera u Splitu "Usudi se volontirati"

Sudjeluj i ti na susretu volontera koji se održava u listopadu u Splitu. Detalji na linku.

ESN predavanje

ESN

Volonteri iz Erasmus Student Networka ponos su grada Dubrovnika

Članovi ESN-a Dubrovnik su studenti koji vole pomagati svojim kolegama iz drugih zemalja i koji uživaju u svom volonterskom poslu.

FPZG

Serija predavanja

Poticanje političke participacije, aktivizma i volontiranja na FPZG-u

Od 6. ožujka do 5. lipnja doc. dr. sc. Marta Zorko u suradnji s Udrugom Zamisli održat će niz predavanja za mlade od 15 do 30 godina.