Pravilna prehrana

11 savjeta za oblikovanje zdravog obroka u menzi

Zdravi ručak

Menze su ponovno pune gladnih studenata. Hrana u menzi općenito se smatra nezdravom. Međutim, uz pametniji izbor ponuđenih jela moguće je zadovoljiti 3 glavna načela pravilne prehrane: umjerenost, raznolikost i ravnotežu.

Nova akademska godina polako započinje. Vraćamo se starim navikama među kojima je i, mnogima neizostavan, odlazak u menzu. Brucoši su vjerojatno oduševljeni jednostavnošću i cijenom kuhanih obroka u menzi, dok je starijim studentima već na vrh glave ponude koja se ne prestaje ponavljati. Iako nam samostalno pripremanje hrane omogućuje veći i zdraviji izbor hrane, ponekad zaista nemamo niti vremena niti novca za kulinarske avanture te je menza najbolji izbor. Iako je hrana izuzetno slana, a nerijetko i masna, uz nekoliko se stvari na pameti moguće zdravo hraniti i u menzi.

Juhe i variva najveći su izvor soli

Iako postoje normativi prema kojima bi se hrana u menzi trebala pripremati, mnoga su jela naposljetku ipak previše slana. Tu se ističu juhe i variva koja su ponekada toliko slana da ih ne možemo pojesti. Kako biste izbjegli unošenje prevelikih količina soli, nastojte da u istom obroku ne konzumirate i jedno i drugo. Umjesto toga, izaberite jedno od ta dva jela i ako vam se čini previše slano, nemojte pojesti do kraja. Osim toga, juha na vašem meniju ne mora biti svaki dan.

Kruh često nije potreban

FOTO: Pixabay

Iako je u svaki meni uključeno nekoliko šnita kruha, on u većini slučajeva nije potreban. Uz svako se glavno jelo dobije prilog, a eventualno varivo zahtijeva kruh kako bi se povećala energetska vrijednost jela i kako ne biste bili gladni čim izađete iz menze.

Ne izbjegavajte voće i povrće

Voće i povrće izvor su mnogih vitamina, mineralnih tvari i prehrambenih vlakana. Ne postoje preporuke za pravilnu prehranu koje ne uključuju voće i povrće pa je ono važno i prilikom odabira hrane u menzi. U svoj obrok uključite salatu, a, kada je to moguće, kao prilog izaberite povrće. Variva također obiluju povrćem te često i mahunarkama. Što se voća tiče, za desert umjesto kolača izaberite svježu voćku ili kompot. Osim što ćete smanjiti energetski unos, unijet ćete i važne vitamine te prehrambena vlakna koja će vam pomoći u održavanju vaše crijevne mikrobiote kojoj je u zadnje vrijeme porasla popularnost.

Tjestenina i njoki često znaju plivati u ulju

Još jedan razlog za odabir povrća kao priloga velika je količina ulja koja se dodaje kuhanoj tjestenini i njokima kako bi se spriječilo njihovo sljepljivanje. Iako je to korisna i praktična metoda za posluživanje jela, svakako nije poželjno pretjerivati s unosom masti te radije izbjegnite taj odabir. Osim povrća, kao prilog možete odabrati ječam, rižu, palentu ili mahunarke poput graha i graška.

Pohano i prženo ne bi vam trebalo biti prvi izbor

FOTO: Unsplash

Nažalost, menze su majstori u pohanju. Iako je pohana i pržena hrana zbog veće količine masnoće vrlo ukusna, u menzi ipak postoje bolji izbori. Umjesto prženih krumpirića, kuhani krumpir, a umjesto pohane pečena piletina i slično. Prženjem u dubokom ulju kalorijska se vrijednost povećava i do nekoliko puta, i to takozvanim praznim kalorijama koje posebno ne doprinose nutritivnoj vrijednosti. Također, prženi zalogaji sadrže toksični spoj akrilamid i transmasne kiseline čiji bismo unos trebali svesti na minimum. Uz to, pržena hrana povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti.

Petkom je riba na redu

Riba i morski plodovi najčešće su u ponudi isključivo petkom, stoga iskoristite tu priliku i uvrstite ribu u svoj obrok. Riba i morski plodovi izvor su lako probavljivih proteina te zaštitnika srca – omega-3 masnih kiselina koje ne unosimo često. I u ovom slučaju, ako je moguće, izbjegnite pohanu ribu ili morske plodove pržene u dubokom ulju.

Raznolikost je ključ pravilne prehrane

Kako biste unijeli što više različitih nutrijenata u svoj organizam te spriječili nakupljanje pesticida ili toksina koji su u hrani prisutni u malim količinama, nastojte se držati jednog od 3 načela pravilne prehrane – raznolikosti. Trik koji vam u tome može pomoći kombiniranje je različitih boja u obroku. Na taj način uz juhu od rajčice nećete izabrati salatu od rajčice ili torteline u umaku od rajčice, već ćete posegnuti za nekom drugom namirnicom.

Ne zaboravite na hidraciju

FOTO: Pixabay

U cijeloj toj priči o hrani ne smijemo zaboraviti spomenuti važnost hidracije. Voda omogućuje održavanje svih sustava u organizmu, od srca i mozga pa sve do mišića, a znamo da je adekvatan unos vode važan i za održavanje zdravlja i ljepote kože. Upravo zbog toga nosite sa sobom bočicu vode ili ju nabavite u menzi.

Nemojte se bojati ostaviti hranu na tanjuru

Iako se mnogi žale da su porcije u menzi premale, mnogima su prevelike te zbog takozvanog straha od praznog tanjura ili izbjegavanja nepotrebnog bacanja hrane u sebe unesu i više nego što im je potrebno. Osim osjećaja neugode nakon pojedene prevelike količine hrane i umora koji je neizbježan, osobito nakon velikog obroka, prejedanje lako može postati navika što može dovesti do porasta broja na vagi. Ako vas brine bacanje hrane, što je svakako pohvalno, pokušajte svoj obrok podijeliti s nekim.

Smijete birati i hranu izvan menija

Meni je u većini slučajeva najjeftinija opcija. Međutim, on često sadrži hranu koja vam se ne sviđa ili kombinaciju koja nije spojiva, a odabirom hrane izvan menija povećava se raznolikost i mogućnost za zdraviji odabir. U tom slučaju, nemojte zaboraviti da su tete iza pulta tu za vas te ih možete pitati da vam na tanjur stave što god vi želite.

Nemojte zaboraviti uživati u hrani

Naposljetku, niti jedan savjet ne vrijedi ako ne uživate u onome što jedete. Uživanje u hrani važna je komponenta pravilne prehrane, ali ako ne volite voće i povrće, imajte na pameti da su preferencije za okuse sklone promjenama. Upravo zbog toga s vremena na vrijeme izazovite svoje okusne pupoljke i isprobajte nešto za što mislite da vam se ne sviđa.

Komentari na članak

Vezani članci

burnout01

Nemojte ignorirati simptome

Iscrpljenost kao sastavni dio studentskog života

Emotivna iscrpljenost pogađa sve više studenata, a najčešće se manifestira u obliku umora i lijenosti. Postoje vidljivi i manje vidljivi simptomi koje je važno na vrijeme uočiti i poduzeti korake kako bi se što prije oporavili.

prosvjed2

Prosvjed protiv klaonica

Prosvjedom za prava životinja Hrvatska podržala Australiju

– I životinje mogu patiti, inteligente su, imaju interese, osjećaju, žele živjeti. Ipak, mesna industrija postupa prema njima kao da su neživi predmeti bez osjećaja ili osobnosti. – neke su od riječi aktivista.

Bakteriofag

Napredak u medicini

Liječenje bakterijskih infekcija bez antibiotika postaje moguće

Budući da su s vremenom brojne bakterije razvile rezistenciju na antibiotike, a medicina tako naišla na veliku prepreku, otkriće nizozemskih znanstvenika moglo bi spasiti milijune života.

Zaljepljeni student

Prisjetite se

Deset situacija koje su uobičajene u studentskim domovima

Od kolijevke pa do groba, najljepše je studentsko doba.

Cvjetno

MZOS i IRO pristupili izradi plana

Reforma studentskog standarda: MZOS će ukinuti sufinanciranje prehrane i smještaja?

Država za sufinanciranje studentskog smještaja i prehrane godišnje izdvoji oko 200 milijuna kuna, a smanjenjem sufinanciranja u području prehrane uspjeli su uštedjeti oko 50 milijuna kuna.