Mentalno zdravlje

Čak je 30% mladih Zagrepčana anksiozno, 20% ima simptome stresa i depresije

Okrugli stol "Teen blues"

Zabrinjavajući rezultati istraživanja ukazuju na to da je svaka četvrta mlada osoba depresivna, što je bila polazišna točka u raspravi kako pomoći mladima da artikuliraju svoje osjećaje te zatraže pomoć otvoreno i bez straha.

Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo i Centar za zdravlje mladih prošlog su petka organizirali okrugli stol na temu Mentalno zdravlje mladih – Teen blues na kojem su brojni stručnjaci iz područja psihologije, psihijatrije, pedagogije i javnog zdravstva razgovarali o mentalnoj higijeni mladih. Prema istraživanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu čak 30% mladih Zagrepčana izjavilo je kako se osjećaju anksiozno, njih 20% ima simptome depresije i stresa, a čak 14% jednom je u životu razmišljalo o samoubojstvu.

Zabrinjavajući rezultati istraživanja ukazuju na to da je svaka četvrta mlada osoba depresivna, što je bila polazišna točka u raspravi kako riješiti ovaj problem, prepoznati simptome u što ranijem stadiju i pomoći mladima da artikuliraju svoje osjećaje te zatraže pomoć otvoreno i bez straha.

– Istraživanje koje je nedavno proveo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet na 5000 učenika u Zagrebu pokazalo je da su mladi vrlo anksiozni, čak 10% više nego prije par godina kada se slično istraživanje provodilo, tada je 20% mladih bilo anksiozno, a danas je njih 30%. Smatram da je razlog tome odsutnost, manjak komunikacije s roditeljima, nepovezanost sa školom i društvom općenito. Vrtići i škole trebala bi biti mjesta s kojima su mladi povezani, na nažalost to često nije tako. Problem otuđenja po mojem je mišljenju najveći uzrok depresivnosti kod mladih ljudi. – izjavila je doc. dr. sc. Miranda Novak sa zagrebačkog ERF-a.

Zašto čak 60% mladih ne voli ići u školu, pokušao je objasniti Mihael Kozina, dipl. psiholog i psihoterapeut iz V. gimnazije u Zagrebu:

– Škole danas zaboravljaju da djeca nisu samo učenici, već cjelovite osobe koje imaju različite interese, ali i strahove te žive u različitim okruženjima. Škola više nije mjesto na kojem se dobivaju informacije, one se danas mogu dobiti bilo gdje i to vrlo brzo. Škole bi se danas trebale više baviti odnosima, mentorstvom, točnijem vodstvom mladih ljudi. Profesori bi trebali biti mentori koji će učenike voditi kroz šumu informacija i s njima raspravljati, razumjeti ih, biti blizu njih, saslušati ih i svakako savjetovati. 

Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr.med, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a, rekla je:

– Smatram da ne treba samo pričati, već poduzeti konkretne mjere. Upravo sam se vratila s međunarodne konferencije na kojoj je potpisana deklaracija koja predlaže načine intervencija koje mogu pomoći. Vrlo je bitno da se intervencije provode u školama, da u njima sudjeluju i stručnjaci i učenici kao mentori. Smatram kako najgora stvar koja se može dogoditi u školi nije loša ocjena, već činjenica da je dijete neprihvaćeno. Nažalost, vršnjačko je nasilje sve češća pojava u školama. Važno je pričati o svemu tome, napraviti institucijski okvir za rješavanje i destigmatizirati sve probleme kako bi mladi koji su imali primjerice iskustava sa zlostavljanjem u školama mogli o tome otvoreno pričati bez srama te na taj način pomoći svojim vršnjacima.

Dr. sc. Vjekoslav Jeleč, dr.med, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, naglasio je:

– Grad Zagreb provodi tri programa koji se bave mentalnim zdravljem mladih – Osjećam u suradnji s udrugom BoliMe koji ima za cilj potaknuti mlade da pričaju o svojim emocijama; zatim projekt Pogledaj u sebe i Nije cool biti bully koji se bavi prevencijom vršnjačkog nasilja. Mentalno zdravlje mladih te borba s vršnjačkim nasiljem jedna je od glavnih tema s kojima se bavimo i nadam se kako će se zahvaljujući ovom okruglom stolu potaknuti i promjene u obrazovnom sustavu koje su očito nužne.

Mirjana Orban, dr. med, spec. psihijatar, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, NZJZ Dr. Andrija Štampar, istaknula je:

– Zakazali smo svi – roditelji, sustav zdravstva i školstva. Nije dovoljno samo pričati, treba i slušati. Djeca su danas pod ogromnim stresom i pritiskom jer ih zajednica uvjerava kako moraju imati prosjek ocjena 5.00 ili u suprotnom neće uspjeti u životu, upisati srednju školu, fakultete i slično. Svi se moramo educirati u radu s mladima i prestati im nametati nemoguća očekivanja.

Zrinka Ćavar, dr.med, spec. psihijatar, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje djece i mladih NZJZ Dr. Andrija Štampar objasnila je u kojim situacijama djeca najčešće dolaze u Centar za zdravlje mladih:

– Djeca nam često dolaze kada su u situaciji velikih promjena, npr. prelazak u viši razred, odlazak u srednju školu ili fakultete. Djeca koja imaju poremećaje kroz duže vrijeme posežu za mehanizmima koji su vrlo opasni, a to su samoozljeđivanje, alkohol i droga, a sve kako bi potisnuli svoje osjećaje, anksioznost ili depresivna stanja. Vrlo je važno prepoznati simptome na vrijeme.

Za kraj, doktorica Ivana Portolan Pajić, dr. med, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, istaknula je:

– Kao zaključak, svakako bih pozvala sve sudionike da pozorno slušaju mlade, pokušaju im se približiti na njima prihvatljiv način, koristeći tehnologiju i komunikaciju koju oni razumiju. Pozvala bih sve roditelje, profesore i same mlade u Gradu Zagrebu da se obrate za pomoć Centru za zdravlje mladih u Heinzlovoj 62 a. Ovdje mogu doći bez uputnice i bez straha potražiti pomoć.

Komentari na članak

Vezani članci

1

Hranom protiv depresije

Ukusni i zdravi zalogaji koji će vam popraviti raspoloženje

U hladnim jesenskim danima svima nam trebaju dodatne količine sreće. Budući da smo toga svjesni, pripremili smo za vas popis nadasve finih i lako dostupnih namirnica koje će vam nacrtati osmijeh na lice.

Bacanje kapica

Životne promjene

Znakovi postdiplomske depresije i kako ih se riješiti

Smijeh na fotografijama s diplomom u rukama često skriva strah i zabrinutost, a nije rijetkost da osoba koja se pozdravlja sa studentskim životom postane depresivna. Donosimo razloge zbog kojih se to događa i načine kako im doskočiti.

Stres

Nekonvencionalno rješenje za stres

Pobijedite u borbi protiv stresa

Stres soba jedna je od novih ideja za borbu protiv stresa koja zbog sve većeg interesa javnosti dobiva na važnosti.

Glad

Zašto smo uvijek gladni?

Najčešći uzroci neugodnog osjećaja neprestane gladi

Onaj osjećaj kad ste gladni nakon jela. Gladni ste i nakon ponovnog jela te nakon još jednog jela. Neprestani osjećaj gladi neugodna je pojava čiji se uzročnici nalaze u našem tijelu. Donosimo najčešće razloge stalne gladi.

Studentsko savjetovalište

Besplatno i anonimno

Upoznajte se sa Studentskim savjetovalištem „Nisi sam/a“

Svi smo se u nekom periodu studiranja susreli s gubitkom volje i motivacije, financijskim teškoćama, prekidom veze, padom ispita, nerazumijevanjem profesora i roditelja i slično.