Evolucija i prehrana

Prehrana je razlog za razvoj ljudskog mozga

Voće i povrće

Oko dva desetljeća smatralo se da je veličina ljudskog mozga posljedica okupljanja ljudi u veće i socijalno kompleksnije zajednice. Skupina antropologa iz New Yorka tvrdi da je u povećanju volumena mozga veliku ulogu imala i prehrana.

Veliku važnost u ljudskoj evoluciji imala je promjena veličine mozga. Naš je mozak više nego dvostruko veći u odnosu na mozak primata, poput čimpanze i gorile. Upravo se to smatra ključnim za razvoj kompleksnog načina razmišljanja, tj. ljudske inteligencije. Do nedavno su antropolozi smatrali da je najvažniji razlog porasta volumena našeg mozga okupljanje ljudi u veće i kompleksnije zajednice gdje su stupali u međusobne interakcije. To je hipoteza društvenog mozga. Komunikacija nije nimalo jednostavan zadatak, čak ni danas, pa se i mozak tome trebao prilagoditi i razviti.

Novo istraživanje provedeno na Sveučilištu u New Yorku pretpostavlja da je možda još veću ulogu u povećanju volumena imala prehrana primata. U istraživanje je bilo uključeno 140 vrsta primata među kojima su i orangutani koji imaju relativno velik mozak iako većinom žive samostalno. Primati koji se isključivo hrane lišćem imaju manji mozak, dok je onima koji se hrane voćem volumen mozga veći. To se može pripisati većoj nutritivnoj vrijednosti i probavljivosti voća u odnosu na lišće. Uz to, lišće je puno dostupnije i ima ga više pa je, na neki način, za pronalazak voća potrebno i više razmišljati.

Majmuni; FOTO: Tumblr/Kaptain Kevah

Istraživači prehranu smatraju najvažnijim faktorom za povećanje volumena mozga, ali ne opovrgavaju hipotezu društvenog mozga. Velika je vjerojatnost da su se u potrazi za voćem primati okupljali u grupe i time stupali u kompleksne društvene odnose. Britanski znanstvenik Robin Dunbar, koji je vodeća osoba iza hipoteze o društvenom mozgu, naglašava da nije samo veličina mozga zaslužna za našu intelektualnu evoluciju, već povećanje volumena specifičnog dijela mozga, kore velikog mozga. Ona je zaslužna za spoznavanje, pričanje i prostorno rasuđivanje, a upravo je za razvoj neokorteksa važno bilo okupljanje primata u društvene zajednice.

Kako god bilo, zanimljivo je razmišljati o tome na koji način smo postali razumna bića. Možemo se složiti da su i vještina komuniciranja i osiguravanje hrane vrlo važni faktori u našim životima, a odlučivanje o tome koje je važnije ostaviti znanstvenicima.

Komentari na članak

Vezani članci

Studentica s invaliditetom

Emisija Indeks

VIDEO: Sveučilišta u Hrvatskoj prilagođavaju se studentima s invaliditetom

Zadovoljavajući rezultati dokazuju kako sveučilišta u Hrvatskoj u posljednje vrijeme rade na prilagodbama koje su skuplje, ali su njima potrebne, kao što su prostorne prilagodbe, digitalizacija literature ili neke specifične promjene.

Hrvatsko katoličko sveučilište

Tribina o problemima u modernoj znanosti

HKS otvara pitanje poricanja znanstvenih rezultata u društvu

Nekoliko će stručnjaka progovoriti o problemima scijentizma, netolerancije i (auto)cenzure ove srijede na HKS-u.

Proteinska pizza

Ponuda pizzerije Gušti

Pizza svrstana u kategoriju zdrave hrane

Niskokalorična pizza postala je stvarnost u Hrvatskoj. Iako bogat zdravim proteinskim vrijednostima, proizvod ne gubi na bogatom okusu te će zasigurno postati traženi gurmanski proizvod.

Anoreksija

Psihičko zdravlje

Što učiniti kada posumnjate da vam prijateljica pati od poremećaja u prehrani

Kada primijetite da vam prijateljica drastično gubi na masi bez posebnog razloga ili ste ju uhvatili kako povraća nakon prejedanja, bilo bi dobro ozbiljno popričati s njom. Međutim, to nije nimalo lako. Ipak, trebate skupiti hrabrosti i obratiti joj se. Sve navedeno vrijedi i za mladiće, iako je kod njih učestalost pojave poremećaja u prehrani manja.

Noć znanja

Zaključci Noći znanja

„Znanje ne smije ostati zatvoreno u učionicama”

Rektor Sveučilišta VERN' prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila otvorio je prvo izdanje Noći znanja. Istaknuo je kako su akademski centri generatori novih znanja, ali je napomenuo da znanje ne smije ostati zatvoreno u učionicama i istraživačkim centrima, nego ono mora biti na korist društva i javno dostupno.