Razlike studija medicine i stomatologije

Stiže odgovor studentima koji se pitaju zašto stomatolog mora znati više o zubu nego neurolog o mozgu

https://pixabay.com/en/doctor-dentist-dental-clinic-1149149/

Kako izgledaju medicinske, a kako stomatološke specijalizacije? Što to studenti uče tijekom studija medicine, a što tijekom studija stomatologije? Zavirili smo u planove i programe ovih studija i saželi ono najvažnije!

U Hrvatskoj postoje 4 medicinska fakulteta – u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. U sklopu fakulteta u Rijeci i Splitu izvodi se zasebni studij stomatologije. S druge strane, pri Sveučilištu u Zagrebu djeluje jedina samostalna visokoškolska institucija stomatološkog usmjerenja – Stomatološki fakultet. Potaknuti nedavnom raspravom u studentskoj Facebook grupi u kojoj se javilo pitanje koja je to razlika između obrazovanja jednog liječnika medicine i stomatologa i što bi to, primjerice, stomatolog trebao znati više o zubu nego neurolog o mozgu, aludirajući na to zašto stomatolozi ne prolaze isti opći program studiranja medicine te se tek potom specijaliziraju za dentalnu medicinu, proučili smo planove i programe ovih fakulteta. 

Studenti medicine u 6 godina, koliko traje njihov integrirani studij, od prve godine imaju fiziku i biofiziku te medicinsku biologiju, medicinsku biokemiju kao i niz drugih općih predmeta koje slušaju paralelno s velikim predmetnim cjelinama, poput interne medicine, koje nose veliki broj ECTS-a te uključuju i obveznu praksu, te je obuhvaćeno svako područje medicine. Nakon odslušanih predmeta i napisanog diplomskog rada, obavljaju obveznu specijalizaciju za pojedino područje medicine. Specijalizacija se sastoji od šire i uže specijalizacije, a pravilnik koji definira njihovo izvođenje vrlo je složen. Minimalno je trajanje specijalizacije 5 godina tijekom kojih u detalje uče sve dijelove onog područja koje specijaliziraju. Tijekom svoga studiranja medicinari se ne susreću s dentalnom medicinom osim na općoj razini. 

Studenti stomatologije, čiji je studij integriran i traje također 6 godina, odnosno 12 semestara, na prvoj godini također imaju opće predmete poput fizike, kemije i stanične biologije s genetikom. Već od druge godine budući stomatolozi imaju i predmete koji ih uvode u dentalnu medicinu, uz imunologiju, patologiju i infektologiju. Slušaju i medicinske predmete koji su direktno povezani s bolestima zubiju i usne šupljine, poput neurologije ili oftalmologije. Od izbornih predmeta mogu izabrati neke poput ginekologije, no u svojem studiju nemaju predviđeno učenje svih medicinskih disciplina. Po završetku, stomatolozi također odrađuju specijalizaciju, ali u trajanju od 3 godine, a sastoji se isključivo od stomatoloških grana – oralne kirurgije, ortodoncije ili parodontologije. 

Iz svega navedenog jasno je kako je ustroj ovih dvaju fakulteta u potpunosti različit i kako je stoga nemoguće uspoređivati način studiranja i specijaliziranja. Dok studenti medicine, da bi uopće mogli doći do specijalizacije, moraju imati znanje iz svakog područja medicine kako bi mogli uočiti o čemu se radi, je li neki problem u djelokrugu jedne ili druge grane, stomatolozi do svoje specijalizacije već imaju jasan fokus na dentalnoj medicini u kojoj onda biraju najuže područje kojim će se baviti. U subspecijalizaciji doktori medicine prolaze ono što bi odgovaralo opisu stomatološke specijalizacije.

Rasprave koje potaknu ova i slična pitanja ne bi trebale služiti nadmetanju u tome koji je fakultet bolji ili koji je teži jer ta razina razgovora nije primjerena na studentskoj razini u kojoj se svatko odlučuje za onu vrstu studija koja ga najviše zanima i za koju ima najveće afinitete. Ipak, dobar su poticaj da se na jednostavan i razumljiv način svima nama koji nismo stomatolozi ili liječnici objasne osnovne razlike između ovih dvaju medicinskih područja.

Komentari na članak

Vezani članci

Cijepljenje

Predavanje u Klubu Sinjana

Je li cijepljenje važno ili apsurdno, otkriva Dijana Mayer

Predavanje pod nazivom „Cijepljenje: važnost, korist i dileme" održat će se u zagrebačkom Klubu Sinjana 14. veljače u 19 sati.

Sigmund Freud

Na današnji dan

Rođen Sigmund Freud, najpoznatiji psihoanalitičar prošloga stoljeća

Prije 160 godina rođen je Sigmund Freud, psihoanalitičar, psiholog i znanstvenik. Njegove teorije o psihičkoj energiji, Edipovom kompleksu i važnosti snova bile su jedne od najutjecajnijih akademskih koncepata prošlog stoljeća.

Medicinski fakultet 3

Znanstveno-stručni program u Rijeci

Kongres hitne medicine mijenja svijest studenata i mladih liječnika

Na riječkom Fakultetu zdravstvenih studija i Medicinskom fakultetu održat će se Kongres hitne medicine. Ciljevi su mu poticanje znanstveno-istraživačkog rada, prenošenje znanja i vještina te podizanje svijesti o važnosti hitne medicine.

Liječnici

Inovacije riječke medicine

Suradnja riječkog KBC-a i Sveučilišta u Rijeci

Rezultat suradnje KBC-a Rijeka i Sveučilišta u Rijeci nabavka je endomikroskopskog dijagnostičkog uređaja i 3D isprintane ušne školjke. Krajni cilj mnogobrojnih projekata osnivanje je sveučilišne bolnice.

DNA

Znanstvenici bez kojih sadašnjost ne bi bila ista

Osam (ne)poznatih osoba koje su zauvijek promijenile medicinu

Donosimo vam popis osoba koje su nepoznate, a bez njih medicina kakvu znamo danas ne bi napredovala.