Panel rasprava u organizaciji zajednice HUB385

„Potrebni su nam moralni kodeksi, a ne algoritmi kojima je cilj zarada“

Sudionici panela: Boris Mišević, Robert Tomljenović, Krešimir Macan i Ivana Dragičević; FOTO: HUB385

Raspravljalo se o važnosti pojave lažnih vijesti, ali i o načinima njihovog suzbijanja. U tom kontekstu, raspravu je zahvatio djelomično politički ton s letimičnim zaustavljanjima na pitanju same novinarske profesije.

Zajednica HUB385 u utorak, 10. listopada, u suradnji s Agencijom za elektroničke medije ugostila je panel raspravu pod nazivom Važnost medijske pismenosti u kontekstu lažnih vijesti i kritičkog razmišljanja. Na raspravi su sudjelovali: Ivana Dragičević, urednica i voditeljica na N1 televiziji, Krešimir Macan, PR stručnjak i vlasnik agencije Manjgura te Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća Agencije za elektroničke medije. Raspravu je moderirao RTL-ov TV reporter Boris Mišević.

Miševićevi gosti predstavili su termin o kojem se raspravljalo – lažne vijesti ili fake news – i smjestili ga u kontekst današnjice. Raspravljalo se o važnosti pojave lažnih vijesti, ali i o načinima njihovog suzbijanja. U tom kontekstu, raspravu je zahvatio djelomično politički ton s letimičnim zaustavljanjima na pitanju same novinarske profesije.

Krešimir Macan posvetio se povodu širenja neistinitih vijesti – to je namjerni pokušaj manipulacije ili je cilj zarada. U nekim slučajevima, ističe Macan, napadaju se upravo kućanstva jer tada ljudi, u namjeri da zaštite svoju obitelj i svoju djecu, nasjedaju na bilo što. Takav slučaj dogodio se nedavno s pričom oko recikliranog mlijeka.

― Najprije treba definirati lažne vijesti. To je lažno plasiranje provjerljivo netočnih informacija ― objašnjava Tomljenović.

Problem novog doba nisu samo lažne vijesti, već i pogrešno smatranje svake glasine i nesigurnosti lažnom vijesti, čime se smanjuje povjerenje u same informacije, ističe Tomljenović. Problem najpoznatijih filtera vijesti, -a i google-a, jest u tome što oni nemaju etički kodeks koji bi mogli slijediti, već funkcioniraju isključivo po algoritmu najčitanijeg i najdjeljenijeg. Iz tog se razloga lažne vijesti, kao i one zabavnog sadržaja, dijele puno više i stižu do velikog broja ljudi puno brže od provjerenih, točnih i istinitih vijesti.

Fake news nije nova stvar, nije ih uveo Trump. Neistinite vijesti postoje već stoljećima, a prve datiraju čak iz 16. stoljeća, kada je proširen proglas prema kojemu su crnci pogodniji za rad od bijelaca, objašnjava Dragičević. Rezultati su toliko katastrofalni da dolaze u razmjerima holokausta. Novinarstvo nije algoritamska već moralna profesija, koja se mora vratiti svojim etičkim kodeksima. Udaljavanjem od tog kodeksa, novinari se udaljavaju od vlastitog kredibiliteta i vjerodostojnosti.

― Potrebni su nam moralni kodeksi, a ne algoritmi kojima je cilj zarada ― zaključuje Dragičević.

Još jedan od problema, objašnjava Tomljenović, leži u tome da ljudi pronalaze upravo ono što su i tražili – potvrdu vlastitog mišljenja. Različite psihologijske studije dokazale su da ljudi najčešće traže potvrdu onoga što misle jer najmanje sumnjaju u vlastite stavove i mišljenja, nastavlja Tomljenović. Kad ljudi ne traže drugačije stavove, nema raznolikosti mišljenja.

Kao ključnu stavku, panelisti navode edukaciju – nije samo do zakona i nije samo do novinara, važno je ljude uputiti u razlikovanje istine od laži, kao i glasina od dezinformacija. Jedna od najvažnijih stavki je definirati lažne vijesti i gledati na njih u tom kontekstu – jer loše novinarstvo nije laž i moguće ga je spasiti gatekeepingom i filtriranjem sadržaja.

U jednome su se gosti složili – ključni problem u cijeloj priči je što ljudi gube povjerenje u mainstream medije, a informacije traže na društvenim mrežama. Zbog toga mainstream mediji gube svoju svrhu, spuštaju standarde i okreću se senzacionalizmu, a javnost pati od nedostatka provjerenih i točnih informacija.

Panel rasprava završena je zajedničkim zaključcima gostujućih, a publika se razišla sa željom za organiziranjem nove tribine o istoj temi. 

― Smatram da je panel pridonio shvaćanju etičke pozadine plasiranja vijesti te se nadam, kao i ostali koji su panelu prisustvovali, nastavku diskusije o sličnim temama ― komentirala je Doris Bučela, posjetiteljica panela.

Komentari na članak

Vezani članci

Albert Gajšak u HUB385

Code Week

Osnove programiranja nadohvat ruke u svega nekoliko sati učenja, i to potpuno besplatno

HUB385 već je tri godine dio međunarodne inicijative koja potiče digitalnu pismenost djece i odraslih. Tim povodom u svojim prostorima priprema besplatne radionice programiranja i kodiranja.

https://i.pinimg.com/564x/01/14/8c/01148c903bd4c1d449e9c3cdcf6d4c27.jpg

Panel rasprava u zajednici HUB385

Naučite detektirati lažne vijesti

U trenucima u kojima svatko može napisati što želi i odaslati dezinformaciju u bilo kojem smjeru, medijska pismenost igra ključnu ulogu, a educiranje je jedini način za izbjegavanje neželjenih učinaka digitalne komunikacije.

SIA2

Društveno poduzetnštvo

Otvoren projekt za studente „Social Impact Award”

Ako imate društveno angažiranu poslovnu ideju, prijavite se do 15. travnja na Social Impact Award. Sudjelujte u radionicama, razradite poslovni plan i osvojite vrijedne nagrade!

uniri

Sveučilište u Rijeci

Panel rasprava "Res, non verba" za izbor novog rektora

Na panel raspravi "Res, non verba" sudjelovat će šest kandidata za izbor novog rektora Sveučilišta u Rijeci koji će ga voditi naredne četiri godine.

Panel "Izazovi hrvatske ekonomije 2019."

Izazovi hrvatske ekonomije

Guverner Vujčić na EFZG-u: Hrvatska je bolje pripremljena za moguću novu recesiju nego 2008/2009.

Boris Vujčić, Zvonimir Mršić i Emil Tedeschi raspravljali su o ključnim izazovima ekonomije u Hrvatskoj u 2019. godini. Dotakli su se i spremnosti Hrvatske na mogući novi recesijski ciklus.