Recenzija romana prvijenca „Poderana koljena“

Dino Pešut pripovijeda bez dlake na jeziku o novim generacijama

https://pixabay.com/en/book-flowers-life-basket-read-1210027/

Roman „Poderana koljena” donosi nam novi i osvježavajući pogled na mlade generacije. Iz prvog lica saznajemo detalje o životu Dane Draženovića i postajemo dio njegove svijesti. Svojim izjavama glavni lik kritizira društvo te iznosi potencijalna rješenja problema. O vrlo neugodnim temama progovara hrabro i glasno.

Prvi roman mladog Dina Pešuta izašao je 2018. godine, a od tada je dobio samo pohvale. Poderana koljena pružaju nam uvid u svijest glavnog junaka koji kritizira generaciju čiji je dio i on sam te uz osudu ponekad pruža i objašnjenje ponašanja njegove generacije.

Dino Pešut završio je dramaturgiju, dramsko i filmsko pismo na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Trenutno radi kao dramaturg u različitim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Ovom romanu prvijencu prethodile su drame (Pret)posljednja panda ili statika, Veliki hotel Bezdan, Stela, Poplava i Olimpia stadion za koje je osvojio Nagradu Marin Držić. 

Na samom početku, autor riječima slika svijet u kojem živi Dane Draženović pružajući nam alat za snalaženje u njegovim mislima.

– Dane Draženović živi u vrlo zbunjujućem svijetu, u ekonomiji koja propada, u svijetu koji na pragu zaborava darova Staljina i Hitlera stvara polarizacije i rastakanja, koja iz balkanskog iskustva najavljuju samo rat. Dane Draženović dio je izgubljene generacije koju su odgajali roditelji čije su nade shrvane lažnim obećanjima koktela nacionalizma i kapitalizma. On je predstavnik generacije koja se koristi slobodnim tržištem da bi u njemu bila eksploatirana, nezaposlena, na granici minimalca, zahvalna što ima priliku raditi besplatno. Generacija optužena za razmaženost kao i svaka druga, ali produženog puberteta, više zbog globalne ekonomije nego nekih svojih odabira. 

Navedena kritika glavnog junaka vlastite generacije pomaže mu kako bi shvatio i pronašao svoje mjesto u svijetu. Naime, on je glumac koji je osvojio nagradu u Cannesu i sada živi u Berlinu, ali pati od kronične besparice. Ujedno boluje i od depresije, no tu činjenicu nije spreman priznati niti samome sebi, a uz sve navedeno također je preživio i teroristički napad. Njemu ne može pomoći niti njegov partner koji nije stalan, stoga ga i pronalazak ljubavi dodatno opterećuje. Svoju vlastitu generaciju opisuje kao neiskusne pokazujući kako nema dobro mišljenje o njima.

– Mladi prije nisu bili toliko naivni, a roditelji nisu toliko plaćali njihove potrage, potrebe.

Oni se zaljubljuju iz prkosa kako bi pobjegli od svojih misli.

No, nisu mladi jedina tema kojom se bavi Dino Pešut u svojem prvijencu. Naime, dotiče se i teme ljudske patnje te nedostatka suosjećanja prema njoj.

Jer zna Nikola Stojanović da se čovjek lako navikne na prizor ljudske patnje. Zna da nakon velikih osjećaja i empatije dolazi tupilo. I svijet je već previše naviknut na prizore tuđih stradanja i isti taj svijet spreman je na neki novi svjetski rat, neće niti trepnuti ako se to dogodi. Samo da je tuđe stradanje i samo da je to slika na televizoru. Samo da su zaštićeni ekranom i sve može proći. Jedva da bi i trepnuli uz večeru iz mikrovalne.

Upravo ovaj navedeni citat opisuje način na koji svijet može doći u situaciju u kojoj će se ponoviti grozote koje su se događale za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata. Velik broj stanovnika i iznimno velike udaljenosti omogućuju nam ignoriranje problema sve dok se on se nađe točno ispred naših vrata, a tada će biti prekasno.

Mladi dramaturg koji se prvi put okušao u pisanju romana iznimno plete mrežu pripovijedanja te se dotiče aktualnih tema za koje društvo nije pronašlo rješenje poput iseljavanja iz države.  

– Iseliti se iz svoje države znači pristati biti drugi, ulagati dvostruko više truda, za dvostruko manju nagradu.

Na iseljavanje iz države pojedinci se odlučuju iako će u novoj domovini uvijek biti u zaostatku i nikada neće imati prava kao da su rođeni tamo. Unatoč tome, mladi i dalje u velikim brojevima napuštaju svoju vlastitu domovinu.

– Hrvatska, ta mala i predivna zemlja, svojoj mladosti nije ostavila puno prostora. Zato svaku večer puni busevi za Njemačku klize u noć ostavljajući nekoliko suza po obrazima majki, očeva, bivših dečki i preostalih prijatelja.

Ujedno, Dino Pešut na humorističan način skreće pažnju na činjenicu da mladi nisu sami krivi za odlazak, nego nisu imali bolje mogućnosti i prilike.

– Je'l se tebi čini da Hrvatska baš mrzi svoju mladost? Ja nikada nisam vidio mladu osobu koja ima priliku nešto reći. Je'l misliš da je ta gerontofilija ostala od Tita i Tuđmana? Baš volimo sijede muškarce.

Prilikom komentiranja svoje okoline, Pešut ne staje samo na sprječavanju razvoja mladih unutar naše države, već se i dotiče balkanske kulture.

– Da je mogao razumjeti, Lucas Fischer upoznao bi fascinantan aspekt balkanske kulture, prezir prema tuđem uspjehu. No, za razliku od Americanaca, koji najviše vole comeback story, na Balkanu je najdraži strelovit pad i ostanak na dnu, u blatu, poderanih koljena.

Roman koji tjera čitatelja na razmišljanje, uzrokuje utapanje čitatelja u mislima Dane Draženovića, otvara oči čitatelju te mu ne prepušta drugi izbor nego da nastavi okretati stranicu za stranicom te kritički promišlja o temama za koje inače zatvara oči i ignorira ih do posljednjeg trenutka.

Izvanredan spoj opisa nove generacije te svih problema i dobrih strana koje ih krase napisan očima pripadnika navedene generacije kako bi njezini pogledi, razmišljanja i postupci mogli biti shvaćeni. Osnovni problemi društva ogledaju se u ovim stranicama, dok glavni junak pada pod njihovim teretom u nemogućnosti da ga nosi samostalno te traži čitatelja za pomoć čime zapravo od pojedinca očekuje promjenu. Dino Pešut vjeruje da jedan čovjek može donijeti promjenu zato i piše ovaj roman. Jednom čovjeku, pojedincu, koji će ga shvatiti i koji će započeti revoluciju. Revoluciju u promjeni razmišljanja i izmjeni svih toliko već dobro poznatih problema opisanih u ovom romanu.

Komentari na članak

Vezani članci

Jogurt; izvor: https://pixabay.com/en/yogurt-joghurt-food-fresh-dessert-763373/

Hrana kao lijek

VIDEO: Bakterije iz jogurta kao lijek protiv depresije

Skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Virginiji uspjela je ukloniti simptome depresije kod pokusnih miševa hraneći ih bakterijom Lactobacillus, koja se inače nalazi i u jogurtu.

Isto

Održavanje mentalnog zdravlja

Sedam srednjovjekovnih mitova o depresiji

Depresija je dijagnosticiran medicinski poremećaj koji je danas posebno prisutan kod mladih ljudi, a temeljni uzroci još uvijek nisu poznati. Ipak, za uzroke njezina nastanka kao i za načine liječenja u prošlim su stoljećima postojale brojne pomalo bizarne teorije.

Mala sirena

Na današnji dan

Smrt danskog književnika čija djela rado čitaju i djeca i odrasli

Prije 141 godinu umro je svjetski poznati književnik, pisac bajki Hans Christian Andersen. Pisao je djela za odrasle i za djecu, proslavio se bajkama, a njegova djela više su puta ekranizirana.

Porin

Recenzija opere

Malo manje uspješna izvedba "Porina"

"Porin", drugu hrvatsku operu, pogledala sam u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu. Premda sam uživala u glumačkoj i vokalnoj izvedbi, kompletan dojam je osrednji.

Glavni glumac Egsy

Recenzija: Kingsman: Tajna služba

Kingsman: kombinacija humora i akcije koju definitivno vrijedi pogledati

Kingsman nije klasični akcijski film o superagentu koji spašava svijet. On je i više od toga. Pije kao Bond, ima manje djevojaka od njega, a glavnog negativca rješava bez muke.