Recenzija romana prvijenca „Poderana koljena“

Dino Pešut pripovijeda bez dlake na jeziku o novim generacijama

https://pixabay.com/en/book-flowers-life-basket-read-1210027/

Roman „Poderana koljena” donosi nam novi i osvježavajući pogled na mlade generacije. Iz prvog lica saznajemo detalje o životu Dane Draženovića i postajemo dio njegove svijesti. Svojim izjavama glavni lik kritizira društvo te iznosi potencijalna rješenja problema. O vrlo neugodnim temama progovara hrabro i glasno.

Prvi roman mladog Dina Pešuta izašao je 2018. godine, a od tada je dobio samo pohvale. Poderana koljena pružaju nam uvid u svijest glavnog junaka koji kritizira generaciju čiji je dio i on sam te uz osudu ponekad pruža i objašnjenje ponašanja njegove generacije.

Dino Pešut završio je dramaturgiju, dramsko i filmsko pismo na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Trenutno radi kao dramaturg u različitim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Ovom romanu prvijencu prethodile su drame (Pret)posljednja panda ili statika, Veliki hotel Bezdan, Stela, Poplava i Olimpia stadion za koje je osvojio Nagradu Marin Držić. 

Na samom početku, autor riječima slika svijet u kojem živi Dane Draženović pružajući nam alat za snalaženje u njegovim mislima.

– Dane Draženović živi u vrlo zbunjujućem svijetu, u ekonomiji koja propada, u svijetu koji na pragu zaborava darova Staljina i Hitlera stvara polarizacije i rastakanja, koja iz balkanskog iskustva najavljuju samo rat. Dane Draženović dio je izgubljene generacije koju su odgajali roditelji čije su nade shrvane lažnim obećanjima koktela nacionalizma i kapitalizma. On je predstavnik generacije koja se koristi slobodnim tržištem da bi u njemu bila eksploatirana, nezaposlena, na granici minimalca, zahvalna što ima priliku raditi besplatno. Generacija optužena za razmaženost kao i svaka druga, ali produženog puberteta, više zbog globalne ekonomije nego nekih svojih odabira. 

Navedena kritika glavnog junaka vlastite generacije pomaže mu kako bi shvatio i pronašao svoje mjesto u svijetu. Naime, on je glumac koji je osvojio nagradu u Cannesu i sada živi u Berlinu, ali pati od kronične besparice. Ujedno boluje i od depresije, no tu činjenicu nije spreman priznati niti samome sebi, a uz sve navedeno također je preživio i teroristički napad. Njemu ne može pomoći niti njegov partner koji nije stalan, stoga ga i pronalazak ljubavi dodatno opterećuje. Svoju vlastitu generaciju opisuje kao neiskusne pokazujući kako nema dobro mišljenje o njima.

– Mladi prije nisu bili toliko naivni, a roditelji nisu toliko plaćali njihove potrage, potrebe.

Oni se zaljubljuju iz prkosa kako bi pobjegli od svojih misli.

No, nisu mladi jedina tema kojom se bavi Dino Pešut u svojem prvijencu. Naime, dotiče se i teme ljudske patnje te nedostatka suosjećanja prema njoj.

Jer zna Nikola Stojanović da se čovjek lako navikne na prizor ljudske patnje. Zna da nakon velikih osjećaja i empatije dolazi tupilo. I svijet je već previše naviknut na prizore tuđih stradanja i isti taj svijet spreman je na neki novi svjetski rat, neće niti trepnuti ako se to dogodi. Samo da je tuđe stradanje i samo da je to slika na televizoru. Samo da su zaštićeni ekranom i sve može proći. Jedva da bi i trepnuli uz večeru iz mikrovalne.

Upravo ovaj navedeni citat opisuje način na koji svijet može doći u situaciju u kojoj će se ponoviti grozote koje su se događale za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata. Velik broj stanovnika i iznimno velike udaljenosti omogućuju nam ignoriranje problema sve dok se on se nađe točno ispred naših vrata, a tada će biti prekasno.

Mladi dramaturg koji se prvi put okušao u pisanju romana iznimno plete mrežu pripovijedanja te se dotiče aktualnih tema za koje društvo nije pronašlo rješenje poput iseljavanja iz države.  

– Iseliti se iz svoje države znači pristati biti drugi, ulagati dvostruko više truda, za dvostruko manju nagradu.

Na iseljavanje iz države pojedinci se odlučuju iako će u novoj domovini uvijek biti u zaostatku i nikada neće imati prava kao da su rođeni tamo. Unatoč tome, mladi i dalje u velikim brojevima napuštaju svoju vlastitu domovinu.

– Hrvatska, ta mala i predivna zemlja, svojoj mladosti nije ostavila puno prostora. Zato svaku večer puni busevi za Njemačku klize u noć ostavljajući nekoliko suza po obrazima majki, očeva, bivših dečki i preostalih prijatelja.

Ujedno, Dino Pešut na humorističan način skreće pažnju na činjenicu da mladi nisu sami krivi za odlazak, nego nisu imali bolje mogućnosti i prilike.

– Je'l se tebi čini da Hrvatska baš mrzi svoju mladost? Ja nikada nisam vidio mladu osobu koja ima priliku nešto reći. Je'l misliš da je ta gerontofilija ostala od Tita i Tuđmana? Baš volimo sijede muškarce.

Prilikom komentiranja svoje okoline, Pešut ne staje samo na sprječavanju razvoja mladih unutar naše države, već se i dotiče balkanske kulture.

– Da je mogao razumjeti, Lucas Fischer upoznao bi fascinantan aspekt balkanske kulture, prezir prema tuđem uspjehu. No, za razliku od Americanaca, koji najviše vole comeback story, na Balkanu je najdraži strelovit pad i ostanak na dnu, u blatu, poderanih koljena.

Roman koji tjera čitatelja na razmišljanje, uzrokuje utapanje čitatelja u mislima Dane Draženovića, otvara oči čitatelju te mu ne prepušta drugi izbor nego da nastavi okretati stranicu za stranicom te kritički promišlja o temama za koje inače zatvara oči i ignorira ih do posljednjeg trenutka.

Izvanredan spoj opisa nove generacije te svih problema i dobrih strana koje ih krase napisan očima pripadnika navedene generacije kako bi njezini pogledi, razmišljanja i postupci mogli biti shvaćeni. Osnovni problemi društva ogledaju se u ovim stranicama, dok glavni junak pada pod njihovim teretom u nemogućnosti da ga nosi samostalno te traži čitatelja za pomoć čime zapravo od pojedinca očekuje promjenu. Dino Pešut vjeruje da jedan čovjek može donijeti promjenu zato i piše ovaj roman. Jednom čovjeku, pojedincu, koji će ga shvatiti i koji će započeti revoluciju. Revoluciju u promjeni razmišljanja i izmjeni svih toliko već dobro poznatih problema opisanih u ovom romanu.

Komentari na članak

Vezani članci

Naslovna

Recenzija filma "Tu sam pred tobom"

Neobična romantična komedija koja će vas rasplakati

U CineStar kina 23. lipnja dolazi nova britansko-američka romantična komedija „Tu sam pred tobom“. Emilia Clarke i Sam Claflin utjelovili su filmsku ljubavnu vezu koja će ostati upamćena.

Jack Ryan

FILM: Jack Ryan - Poziv iz sjene (2014.)

Jack Ryan našeg doba

Ispostavlja se da prijetvorni Rusi, kombinacijom insider tradinga i terorističkog napada, pokušavaju Amerikance potpunim kolapsom dolara ekonomski "oženiti", kad nas već povijest američkih akcijskih filmova uči da ne mogu nikako drugačije.

Ante Kovačić

Na današnji dan

Rođen autor „najfatalnije žene hrvatske književnosti"

Na današnji je dan rođen jedan od prvaka hrvatskoga književnog realizma, Ante Kovačić. Njegova su djela aktualna i danas, čemu svjedoči Gavellina predstava „U registraturi“.

Aldous Huxley

Na današnji dan

Rođendan autora jednog od najpoznatijih distopijskih romana

Jedan od najvećih umova rođen je na današnji dan 1894. godine, a istražujući svijet oko sebe i unutar sebe ostavio je za sobom 50 knjiga, kritičkih radova, pjesama i drama.

Film

Natječaj Pula film festivala

Napiši recenziju i pridruži se mladim filmofilima ovoga ljeta u Puli

Mlade i talentirane filmoljupce ovoga ljeta čeka pregršt zabave i uživancije u filmovima na Pula film festivalu.