Na današnji dan

7 zanimljivih činjenica o životu Stephena Hawkinga koji je otkrio kako funkcionira svemir

Stephen Hawking

Stephen Hawking, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća i veliki popularizator znanosti, rodio se na današnji dan prije 77 godina.

Ono što je Vesna Pisarović na hrvatskoj glazbenoj sceni, Beyonce u svijetu showbiza i Robert De Niro u Hollywoodu, Stephen Hawking je u svijetu znanosti. Rijetko se koji znanstvenik može pohvaliti popularnošću kakvu ima ovaj nedavno preminuli teorijski fizičar. Rođen je 8. siječnja 1942. u Oxfordu gdje je i diplomirao, a doktorirao je na Cambridgeu. Kao veliki stručnjak za kozmologiju, svemir i crne rupe, predavao je na istoj katedri u Cambridgeu gdje je nekad predavao Isaac Newton. Preminuo je 14. ožujka 2018, a za sobom je, osim znanstvenih radova, ostavio Kratku povijest vremenaSvemir u orahovoj ljusciVelebni plan i mnoge druge knjige. 

Povodom 77. obljetnice njegova rođenja donosimo vam sedam zanimljivih činjenica o Hawkingovu životu. 

  • Do osme godine nije uopće znao čitati 

Iako je bio genij u pravom smislu te riječi, Stephen Hawking nije imao natprosječno dobre ocjene u školi niti je bio čudo od djeteta. Bavio se onime što ga je zanimalo – fizikom, vremenom i prostorom, a kao tinejdžer sam je sastavio računalo zbog čega su ga njegovi vršnjaci prozvali Einsteinom. 

  • Rekli su mu da će umrijeti u dvadesetima

Kada je još kao student pao i ozlijedio se tijekom klizanja, Hawkingu su dijagnosticirali ALS (amiotrofična lateralna skleroza). S obzirom na ozbiljnost te bolesti, Hawkingu je rečeno da ima još dvije godine života. No, usprkos svim prognozama, doživio je starost. 

  • Otkrio je da svemir nema kraja 

Jedno od Hawkingovih najvećih otkrića, koje dijeli s Jimom Hartleom, jest teorija o beskonačnosti svemira. 1983. godine, kako bi razumjeli prirodu i oblik svemira, Hawking i Hartle, koristeći se saznanjima iz kvantne mehanike i opće teorije relativnosti, shvatili su da, prostorno, kraj svemira ne postoji. 

  • Pisao je knjige za djecu 

Zajedno sa svojom kćeri Lucy Hawking, Stephen Hawking je napisao serijal knjiga o dječaku Georgeu koji u raznim avanturama otkriva tajne svemira, tehnologije i znanosti. George i veliki prasak, Tajni ključ svemira Svemirski lov na blago samo su neke od knjiga koje na zabavan način kompleksnu znanstvenu tematiku približavaju najmlađima. 

  • Vjerovao je u vanzemaljce 

Kada je 2008. godine tijekom proslave pedesete godišnjice osnutka NASA-e držao govor o važnosti istraživanja svemira, Hawkinga su upitali misli li da postoje vanzemaljci. Odgovorio je kako s obzirom na prostranstvo svemira postoji mogućnost da negdje postoji primitivan ili inteligentan život. Primitivan život dosta je čest, rekao je Hawking, a inteligentan život vrlo je rijedak. Neki kažu da ga na Zemlji tek trebamo pronaći

  • Okušao se i u glumačkim vodama 

Zabavan, oštar na jeziku i ciničan, Hawking nikad nije imao problema s pojavljivanjima na televiziji ili držanjem govora. Prvi se put pojavio na televiziji 1993. u epizodi Star Treka. Posudio je glas likovima u Simpsonima Futurami, a pojavio se i u Teoriji velikog praska

  • Film snimljen prema njegovom životu bio je nominiran za nekoliko Oskara 

Teorija svega, film baziran na životnoj priči Stephena Hawkinga, bio je prava uspješnica. Znanstvenika je glumio Eddie Radmayne koji je za svoju ulogu osvojio Oskara. Samom Stephenu Hawkingu film se izuzetno svidio te je rekao kako se na trenutke osjećao kao da gleda svoja sjećanja. 

Stephen Hawking, osim što je svojim znanstvenim otkrićima zadužio čovječanstvo, može mnogima služiti kao inspiracija. Unatoč tomu što je bolovao od teške bolesti, nije odustajao od čitanja i pisanja, od rješavanja zadataka i od predavanja, a njegov težak život nije ga spriječio da ovaj svijet svojim znanstvenim doprinosima učini malo boljim mjestom. 

Komentari na članak

Vezani članci

Jogurt; izvor: https://pixabay.com/en/yogurt-joghurt-food-fresh-dessert-763373/

Hrana kao lijek

VIDEO: Bakterije iz jogurta kao lijek protiv depresije

Skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Virginiji uspjela je ukloniti simptome depresije kod pokusnih miševa hraneći ih bakterijom Lactobacillus, koja se inače nalazi i u jogurtu.

Georges Braque

Na današnji dan

Rođen Georges Braque, francuski slikar

Na današnji dan, 1882. godine rođen je slikar Georges Braque, predstavnik Pariške slikarske škole i jedan od osnivača kubizma.

40. rođendan KSET-a

Raskošna proslava

TBF i Psihomodo pop za 40. rođendan KSET-a

Za klub ovakvog koncepta 40 nije samo broj, već jedna karika koja čini povijest. Stoga su KSET-ovci svoj rođendan odlučili proslaviti kroz cijelu godinu, a uz stalnu ponudu Kluba, na repertoaru će se naći i serija rođendanskih koncerata izvođača koji su snažno utjecali na Klub kao takav.

troll1

Virtualni sadisti

Jesu li internetski trolovi psihopati?

Prema istraživanju znanstvenika iz University of Manitoba koje je objavljeno u časopisu „Personality and Individual Differences”, internetski trolovi su narcisoidni sadisti, psihopati i makjavelisti. U istraživanju je sudjelovalo 1200 ispitanika.

Isto

Važnost znanosti i istraživanja

Programu Europske noći istraživača pridružila su se i hrvatska sveučilišta

Ovogodišnja je Europska noć istraživača namijenjena poticanju znanosti, a održat će se 28. rujna u četiri hrvatska grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli. Program će obuhvatiti razne eksperimente, nagradne igre, glazbene nastupe i aktivnosti u kojima će svatko moći pronaći nešto za sebe.