Objavljeno u časopisu Nature Communications

Znanstvenici s Fizičkoga odsjeka PMF-a otkrili novo svojstvo visokotemperaturnih supravodiča

Vijesti

Prvi je put razvijena nova ideja o nastanku visokotemperaturne supravodljivosti, čime je učinjen korak naprijed u shvaćanju i kontroli toga fenomena i njegove tehnološke primjene. Za nju je zaslužno pet istraživača s PMF-a.

Znanstvenici s Fizičkoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Damjan Pelc, mag. phys, Marija Vučković, mag. phys, doc. dr. sc. Mihael Grbić, prof. dr. sc. Miroslav Požek i prof. dr. sc. Neven Barišić – otkrili su novo svojstvo visokotemperaturnih supravodiča pokazavši da se nastanak supravodljivosti u kupratima može razumjeti kroz univerzalni proces perkolacije. Otkriće je objavljeno u časopisu Nature Communications u suradnji s kolegama iz SAD-a i Japana – prof. dr. Martinom Grevenom, izv. prof. dr. Takaom Sasagawom i dr. Guichuanom Yuom.

Istraživanje koje je dovelo do tog otkrića započelo je u okviru projekta LOMEDY (Local Probe and Mesoscopic Dynamics of New Phases in Strongly Correlated Electron Systems), koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Provodilo se četiri godine u suradnji sa znanstvenicima Sveučilišta iz Minnesote i Tehnološkoga instituta iz Tokija. Njime je prvi put razvijena nova ideja o nastanku visokotemperaturne supravodljivosti, čime je učinjen korak naprijed u shvaćanju i kontroli toga fenomena i njegove tehnološke primjene.

Proučavanjem širokoga raspona kupratnih spojeva korištenjem različitih tehnika izoliran je perkolacijski mehanizam koji je u njima univerzalno prisutan. Supravodljivost u kupratima, prema tome, intrinzično je nehomogena u prostoru uz jedinstvenu karakterističnu skalu nehomogenosti koja ne ovisi ni o vrsti spoja ni o koncentraciji nositelja naboja. Taj je rezultat od velikoga značaja zato što je nakon nekoliko desetljeća opovrgnuo uvriježeno mišljenje prema kojemu supravodljivost nastaje iz uniformne kritične paravodljive faze. Razrješenju ovoga misterija najviše je pridonijelo inovativno korištenje tehnike nelinearne vodljivosti razvijene na Fizičkom odsjeku PMF-a, koja je jednoznačno dokazala perkolacijsku prirodu nastanka.

Glavni potpis supravodljive nehomogenosti iznad makroskopske temperature prijelaza TC eksponencijalni je pad vodljivosti s temperaturom. Taj je proces potvrđen usporedbom rezultata nelinearne i linearne vodljivosti te njihove osjetljivosti na magnetsko polje. Također, isto ponašanje pronađeno je u objavljenim rezultatima drugih eksperimentalnih tehnika poput Seebeckova koeficijenta, magnetizacije, specifične topline i fotoemisijske spektroskopije.

Istraživanjem je razvijen jednostavan teorijski model zasnovan na postojanju prostorne nehomogenosti temperatura supravodljivoga prijelaza koji daje kvantitativno slaganje s eksperimentima. Time je nastanak supravodljivosti u kupratima stavljen u širi kontekst perkolacijske fizike, koja opisuje mnoštvo fenomena u različitim znanstvenim granama – od tvorbe kozmoloških struktura, neuralnih mreža do procesa širenja bolesti u populaciji.

Rad objavljen u časopisu Nature Communications od velikog je značaja za istraživače Fizičkoga odsjeka jer su čak petorica od osmorice autora istraživači Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Komentari na članak

Vezani članci

Ljudski mozak

Istine i laži o najvažnijem ljudskom organu

Deset mitova o mozgu koji nisu istiniti

Mozak je jedan od organa u ljudskom tijelu o kojemu se puno toga ne zna. Zbog svoje velike važnosti, a ujedno još uvijek nedovoljno razjašnjene građe i načina djelovanja, tijekom povijesti razvili su se brojni mitovi o mozgu. Brojni od njih nisu točni, a koji su to pročitajte u nastavku.

Žene u znanosti

Istraživanje zaklade L’Oreal

Ima li u znanosti mjesta za žene?

Zaklada L'Oreal provela je istraživanje o percepciji javnosti na žene u znanosti. Rezultati istraživanja negativno su iznenadili znanstvenike, a od Europljana lošije mišljenje o ženama u znanosti imaju Kinezi.

https://pixabay.com/en/stress-anxiety-depression-unhappy-2902537/

Rezultati istraživanja

Doktorandi diljem svijeta su depresivni i anksiozni

Istraživanje je pokazalo da je velik broj studenata zadovoljan svoj studijem, no mnogi su i depresivni i anksiozni, uglavnom zbog brige za budućnost. Glavni kriterij zadovoljstva bilo je mentorstvo, a unatoč stresu većina njih ipak želi nastaviti karijeru u znanosti, bilo u akademskim krugovima ili u industriji.

Mary Poppins

Dražesna kategorizacija alkoholičara

Tko si kad si popiješ – Mary Poppins ili Ernest Hemingway?

Skupina američkih psihologa podijelila je sve konzumente alkohola u četiri maštovite skupine – Ernest Hemingway, Mary Poppins, Nutty Professor i Mr. Hyde. Kojoj grupi ti pripadaš?

Studenti smatraju da je njihov fakultet pretežak

Studentski.hr istražuje

Anketa: Smatraju li studenti da je njihov fakultet težak?

Studentski.hr proveo je istraživanje među studentskom populacijom kojim se željelo istražiti smatraju li studenti da je njihov fakultet težak po pitanju prolaska ispita i kolokvija. U anketi je sudjelovalo 35 studenata i 64 studentice, ukupno 99 studenata iz Republike Hrvatske.