Trajanje studija

Najduže se studira na Veterini, prosjek trajanja studija u RH ne razlikuje se značajno od europskog

Studenti

Prosjek godina studiranja u Hrvatskoj ne razlikuje se pretjerano od prosjeka godina studiranja u ostalim europskim državama. Prema podacima Zavoda za statistiku unazad nekoliko godina fakultet u Hrvatskoj čiji studenti prednjače po duljini studiranja jest zagrebačka Veterina.

Prosjek godina studiranja u Hrvatskoj iznosi oko sedam i pol godina. Mislite li da je to previše? Zašto se u Hrvatskoj tako dugo studira?

Razlozi su različiti. Neki studenti produže svoj studentski život iz zabave; sviđa im se živjeti samostalno, studentska prava imaju, roditelji ili skrbnici šalju novac, ništa im ne nedostaje. Neki zaglave tijekom studiranja zbog situacija na koje nisu mogli utjecati – zbog bolesti, obiteljskih problema, novčanih problema i sl. Neki pak produlje vrijeme studija iz nužde – kako se približava kraj studiranja, postaju svjesni da će sa svojom strukom u tom trenu posao naći teško ili nikako, a ne žele se vraćati kući i trošiti svoje vrijeme i novac roditelja, stoga se odlučuju ostati na fakultetu, maksimalno iskoristiti svoja studentska prava, raditi studentske poslove i zaraditi si novac.

Prema podacima Zavoda za statistiku unazad par godina fakultet čiji studenti prednjače po duljini studiranja jest zagrebačka Veterina. Prosjek studiranja ondje iznosi skoro devet godina. Nakon njega slijedi Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje te Katolički bogoslovni fakultet u Splitu. Studentima Pravnog fakulteta u Splitu treba u prosjeku šest godina, dok u Zagrebu Pravni fakultet u prosjeku studenti završavaju u sedam godina. Proteklih godina na Hrvatskim studijima u Zagrebu, Filozofskom fakultetu u Puli te Učiteljskom fakultetu u Zagrebu prosjek studiranja iznosio je skromnih šest godina.  

Europi situacija zapravo i nije puno drukčija. Prema EF English Proficiency Indexu prosjek studiranja u Bosni i Hercegovini iznosi 8,3 godine, dok u Srbiji iznosi 10,4 godine U usporedbi s prosjekom drugih europskih zemalja u rangu su s Andorom, Azerbajdžanom, Albanijom, Moldavijom i Ukrajinom. U većini ostalih zemalja Europe prosjek studiranja iznosi sedam godina, ali se, na primjer, u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj arhitektura iznimno studira u prosjeku osam do devet, a u Italiji čak i deset godina.

Komentari na članak

Vezani članci

Djevojka u vlaku

Emigracija visokoobrazovanog stanovništva

Hrvatsku već desetak godina pogađa "odljev mozgova"

U protekloj godini Hrvatsku je napustilo 4770 visokoobrazovanih ljudi. Podaci dokazuju prisutnost ozbiljnog problema. Mlade intelektualce ne uspijeva zadržati naljepše more na svijetu, čisti zrak i topla klima.

Crowdfunding plakat

Grupno financiranje projekata

Crowdfunding tribina

Crowdfunding je globalna inicijativa u kojoj se kolektivno financiraju zanimljive i inovativne ideje pojedinaca.

CERN1

Hrvatska postaje dio svjetske tehnološke elite

Hrvatska ulazi u CERN

CERN je Europska organizacija za nuklearna istraživanja, čije kapacitete koristi 800 znanstvenika iz oko 850 različitih svjetskih ustanova. Znanstvenici CERN-a 2011. godine uspjeli su stvoriti česticu koja se kreće brže od svjetlosti i time su demantirali Einsteina. Zaključkom Vlade, Hrvatska je postala pridružena članica.

Studentski problemi, FOTO: Facebook

Studentske muke

10 odluka koje svaki student donese početkom nove akademske godine

Studentske odluke nisu ništa novo. Uskoro kreće nova akademska godina, pa sukladno tome kreću i nova zavaravanja kojima se tješimo kako ćemo ove godine biti bolji, ažurniji, dostupniji, dakako samodiscipliniraniji te ćemo pokušati vratiti nekakav sklad u svoj život. Jest ćemo zdravije, početi vježbati, kavu zamijeniti zelenim čajem, čips voćem, pola kile čokolade s tri kockice tamne čokolade. Ići ćemo ranije spavati i napokon se, nakon nekoliko godina na faksu, učlaniti u knjižnicu fakulteta. Lijepo zvuči, ali ne, nećeš.

Centralna regionalna platforma u organizaciji ESN-a Rijeka

Novi Nacionalni odbor ESN-a Hrvatska

INTERVJU: Volontiranje, mobilnost i aktivizam hrvatskih studenata mijenjaju Hrvatsku i Europu

– Svaki student može u našoj udruzi pronaći odgovarajuću ulogu i ponajprije samog sebe uvjeriti koliko je lako u očima zahvalnih Erasmus studenata postati volonter-superheroj. – poručuje Hrvoje iz Nacionalnog odbora ESN-a Hrvatska.