Neobično istraživanje

Tko najviše laže?

Laganje

Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Svi smo mi izrekli poneku laž. No, prema studiji koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Ghentu, Amsterdamu, Maastrichtu i Sveučilišta Vanderbilt, najveći lažljivci su adolescenti

Ovo je prva studija koja je ispitivala povezanost godina života i neiskrenosti, a uključivala je 1005 ispitanika starih između 6 i 77 godina.

Ovakvi rezultati ne bi trebali biti toliko iznenađujući, s obzirom da smo svi u nekom trenutku tvrdili da „nemamo ništa za domaću zadaću“ ili da ćemo „prespavati kod prijatelja“ dok smo zapravo bili na nekom tulumu.

Rezultati pokazuju da u prosjeku izgovorimo oko 2.9 laži svakoga dana. Oko 75% adolescenata laže svakodnevno, a u prosjeku izgovore oko tri laži dnevno. No, 60% adolescenata kaže i do pet laži dnevno. Za usporedbu, samo 37% male djece lažu,  dok je za sredovječnu populaciju taj broj oko 50%. Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Studija je također pokazala da se uspješnost laganja mijenja s našom dobi. I na tom polju predvode adolescenti. Oni će se najlakše „izvući“ s laži, dok će laži starijih ljudi i male djece relativno lako biti „uhvaćene“.  Znanstvenici također upozoravaju da adolescenti i mlađi punoljetnici čine i većinu zločina pa rezultati ove studije potvrđuju da su potrebni rigorozniji testovi kada policijski službenici pokušavaju otkriti obmanu kod mladih ljudi.

Postavlja se pitanje zbog čega postoje toliko značajne razlike u laganju kod različitih dobnih skupina. Kako znanstvenici objašnjavaju, razlog za to leži u činjenici što laganje znatno opterećuje naše kognitivne sposobnosti i zahtjeva veći mentalni napor od govorenja istine.

Jedna teorija tvrdi da promjene u čeonom režnju, koji je jedan od prvih dijelova mozga kojeg starenje oštećuje, može biti uzrok za smanjenje vještine laganja. Takozvana egzekutivna kontrola, termin koji označava upravljanje kognitivnim procesima i obuhvaća široku lepezu procesa, uključujući radnu memoriju, zaključivanje i rješavanje problema, ključni je dio laganja, na vrhuncu je u adolescenciji i također opada sa starenjem.

Druga teorija dovodi vrhunac laganja u adolescenciji s njihovom potrebom za odvajanjem od roditelja.

Komentari na članak

Vezani članci

Timski rad, posao

Djelovanje mladih

Rotaract Club Osijek prima nove članove

Rotaract Club Osijek otvara vrata novim mladim snagama. Cilj je, uz brojna druženja, pomaganje zajednici i razvijanje profesionalnih sposobnosti članova.

Sprajc VANG

Seminar o medijskoj pismenosti

Šprajc poručio mladima: „Ovo je vaše vrijeme"

Bogata medijska i novinarska iskustva zanimljivih predavača obilježila su osmi po redu besplatni seminar o medijskoj pismenosti u organizaciji udruge VANG.

Prijatelji

Zanimljivo istraživanje

Studenti koji gledaju „Prijatelje” postižu bolje rezultate na ispitima

Američki su znastvenici otkrili povezanost između gledanja serije „Prijatelji” i dobrih rezultata na ispitima. Slično na polaganje ispita utječu „Simsoni”, „Planet Zemlja”, „Sherlock”, „Top Gear” i „South Park”.

Hrvatski studiji

Istraživanje portala rkf781.ru

Studenti Hrvatskih studija najzadovoljniji načinom izvođenja nastave

Koji je najbolji profesor te kako su studenti zadovoljni načinom izvođenja nastave, pročitajte u tekstu.

Video igre

Igranje video igara u umjerenim količinama

VIDEO: Pozitivni i negativni učinci igranja video igara

Prema riječima brojnih stručnjaka igranje video igara nije toliko štetno kao što se prikazuje, naprotiv, dobro je igrati video igre, ali ne prekomjerno.

http://topobzor.info

https://topobzor.info

https://progressive.ua