Neobično istraživanje

Tko najviše laže?

Laganje

Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Svi smo mi izrekli poneku laž. No, prema studiji koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Ghentu, Amsterdamu, Maastrichtu i Sveučilišta Vanderbilt, najveći lažljivci su adolescenti

Ovo je prva studija koja je ispitivala povezanost godina života i neiskrenosti, a uključivala je 1005 ispitanika starih između 6 i 77 godina.

Ovakvi rezultati ne bi trebali biti toliko iznenađujući, s obzirom da smo svi u nekom trenutku tvrdili da „nemamo ništa za domaću zadaću“ ili da ćemo „prespavati kod prijatelja“ dok smo zapravo bili na nekom tulumu.

Rezultati pokazuju da u prosjeku izgovorimo oko 2.9 laži svakoga dana. Oko 75% adolescenata laže svakodnevno, a u prosjeku izgovore oko tri laži dnevno. No, 60% adolescenata kaže i do pet laži dnevno. Za usporedbu, samo 37% male djece lažu,  dok je za sredovječnu populaciju taj broj oko 50%. Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Studija je također pokazala da se uspješnost laganja mijenja s našom dobi. I na tom polju predvode adolescenti. Oni će se najlakše „izvući“ s laži, dok će laži starijih ljudi i male djece relativno lako biti „uhvaćene“.  Znanstvenici također upozoravaju da adolescenti i mlađi punoljetnici čine i većinu zločina pa rezultati ove studije potvrđuju da su potrebni rigorozniji testovi kada policijski službenici pokušavaju otkriti obmanu kod mladih ljudi.

Postavlja se pitanje zbog čega postoje toliko značajne razlike u laganju kod različitih dobnih skupina. Kako znanstvenici objašnjavaju, razlog za to leži u činjenici što laganje znatno opterećuje naše kognitivne sposobnosti i zahtjeva veći mentalni napor od govorenja istine.

Jedna teorija tvrdi da promjene u čeonom režnju, koji je jedan od prvih dijelova mozga kojeg starenje oštećuje, može biti uzrok za smanjenje vještine laganja. Takozvana egzekutivna kontrola, termin koji označava upravljanje kognitivnim procesima i obuhvaća široku lepezu procesa, uključujući radnu memoriju, zaključivanje i rješavanje problema, ključni je dio laganja, na vrhuncu je u adolescenciji i također opada sa starenjem.

Druga teorija dovodi vrhunac laganja u adolescenciji s njihovom potrebom za odvajanjem od roditelja.

Komentari na članak

Vezani članci

Trodnevna duhovna obnova za studente i mlade u Splitu

Studentski dom dr. Franjo Tuđman Split

Trodnevna duhovna obnova za studente i mlade u Splitu

Duhovnu obnovu predvodit će mr. don Damir Stojić, salezijanac, studentski kapelan u Zagrebu. Program možete pratiti i preko live streminga na YouTubeu.

Hodočašće u Vukovar

Dan sjećanja

Hodočašće ljubavi, mira i ponosa splitskih studenata gradu Vukovaru

Studenti Sveučilišta u Splitu hodočastili su gradu Vukovaru povodom Dana sjećanja na žrtvu ovoga grada. Put je organizirao Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije.

Antonov

Krešo Celić

Mladi u ekonomskom progonstvu: uzalud nam trud svirači

Šizofrenost naše društvene situacije svakim danom postaje sve očitija, diskrepancija između onih koji jesu i onih koji nisu (uspješni, poduzetni, optimistični, zadovoljni ili tobože ostvareni) svodi se na puku činjenicu iznosa novca na računu.

AIESEC

Jednodnevna radionica za studente

UNIQA educira mlade o upravljanju rizicima

Radi se o jednodnevnoj konferenciji koja spaja tvrtke i poduzetnike sa studentskim svijetom te daje mogućnost mladim ljudima da se njihov glas čuje. Naglasak se stavlja na poduzetništvo, edukaciju i društvenu odgovornost.

Djetinjstvo

Iva Mikić

Neka nova (de)generacija

Roditelji stvore debila od djeteta. Debile ne stvara društvo. Društvo ih samo otkriva još više i širi taj debilizam.

http://topobzor.info

https://topobzor.info

https://progressive.ua